GODIŠNJI IZVJEŠTAJ ZELENOG TELEFONA ZA 2006. GODINU

UVOD

Svim građanima Hrvatske Ustavom je zagarantirano pravo da žive u okolišu pogodnom za njegovo zdravlje i dobrobit, također imaju pravo pristupa informacijama o okolišu kao i sudjelovati u odlučivanju o okolišu te pristup pravosuđu. Osvrnemo li se konkretno na situaciju u Istarskoj Županiji te postavimo li pitanja na koji način građani Istarske Županije sudjeluju u odlučivanju o okolišu te na koji način im je omogućen pristup informacijama, uvidjeti ćemo da je to još jedno "prazno slovo na papiru". Upravo nemogućnost efikasnog rješavanja problema o okolišu naveli su nas da pokrenemo Zeleni telefon- servis koji je namijenjen svim građanima koji žele ta svoja prava i realizirati, te biti aktivni sudionici našeg društva te utjecati na stanje u okolišu. Građani zbog neinformiranosti i nedovoljne edukacije nisu svjesni svojih prava i ako jesu često nisu u mogućnosti ta prava ostvariti jer im sustav to onemogućuje.

Ovo je Izvještaj o radu Zelenog telefona (ZT) za 2006. godinu.

U proteklih deset godina Zeleni telefon je pokušao unijeti promjene u postojeću situaciju ne bi li efikasno rješavao probleme vezane za okoliš. I u protekloj 2006.godini radi rješavanja slučajeva bili smo u stalnom kontaktu s predstavnicima lokalnih samouprava, izlazili na teren, istraživali zakonodavstvo , prijavljivali slučajeve nadležnim inspekcijama, predlagali konkretne aktivnosti kako bi se slučaj riješio i spriječilo ponovno nastajanje problema. O zainteresiranosti građana i o potrebi nastavka kontinuiteta rada servisa govori i povećanje broja poziva u 2006. godini za 30% u odnosu na 2005. godinu. Od 227 prijava koje smo zaprimili 69 se odnosilo na otpad, što je 27% više u odnosu na 2005. godinu.

* 00008.jpg:

UKUPAN BROJ PRIJAVA PO VRSTAMA PROBLEMA

Otpad je i dalje jedan od najučestalijih problema zbog kojih nas građani zovu te čak 30,86% poziva se odnosi na tu kategoriju. Možemo reći da je to odraz nedovoljno razvijenog cjelovitog sustava gospodarenja i zbrinjavanja otpada kao i nekulture naših ljudi. Nepoduzimanje konkretnijih koraka u rješavanju problema i nedovoljno senzibiliziranje javnosti po tom pitanju propust ja naše lokalne zajednice koja bi trebala puno više pozornosti posvetiti upravo pitanju otpada.

* tablica poziva za 2006. godinu:

Na kategoriju razno odnosilo se 50 poziva tj. , a za razliku od 2005 godine kategorija zelenilo imala je nešto manje poziva iako ne manje bitnih. Pozivi su se uglavnom odnosili na nepotrebnu sječu stabala na privatnim i javnim površinama. Iz učestalih kontakata s Odsjekom za zaštitu okoliša i njihovom praksom da olako daju dozvole za rušenje stabala možemo zaključiti da bi trebali raditi više u duhu zaštite okoliša i u pregovorima sa tražiteljima dozvole za rušenje zastupati interes građana Pule te čuvati bogatstvo zelenila koje imamo. Kod zelenih površina evidentno je i neprimjereno korištenje javnih zelenih površina gdje treba istaknuti nemar i nezainteresiranost vlasnika pasa koji svakodnevno odvode svoje ljubimce na obavljanje nužde u parkove, a da se ne pobrinu za njeno uklanjanje. Odraz je to i nekulture građana, ali i nepostojanja sankcija kojima bi se neodgovorni vlasnici kaznili.

Na četvrtom su mjestu prijave iz kategorije gradnja sa 24 prijave ili 10.76%, gdje možemo primijetiti porast prijava u odnosu na 2005. godinu za nevjerojatnih 140%. Pretpostavka je da javnost smatra da prijavom takvog slučaja ipak može nešto riješiti, inspekcije su po tom pitanju efikasnije u odnosu na prošle godine.

Ostale kategorije koje su pokazale u toku ove godine porast prijava bile su buka, rudarenje i vode. Buku ljudi sve više prepoznaju kao oblik zagađenja okoliša, pogotovo onu koja nastaje zbog sve učestalije industrijalizacije u blizini naseljenih mjesta. Inspekcije ne reagiraju dovoljno brzo i često, ili ponekad uopće ne reagiraju. Ostale kategorije koje su bile zastupljene u 2006. godini, ali u nešto nižim postocima jesu: olupine, promet, zrak, životinje i šume. To ne znači da je važnost tih kategorija manja, može značiti da građani te probleme ne prepoznaju ili da su po svojoj prirodi manje uočljivi.

* p2210044.jpg:

SLUČAJEVI

Od svih prijavljenih slučajeva 50% slučajeva se brzo i efikasno uspijeva riješiti zahvaljujući pravovremenom angažmanu, dobroj suradnji s nadležnima i sposobnosti voditelja Zelenog telefona. No, svakodnevno nailazimo na niz problema koji nas usporavaju ili nam onemogućuju da dođemo do pozitivnog ishoda. Često su naši kapaciteti nedostatni za rješavanje složenijih problema, boljom podrškom lokalne zajednice zasigurno bi ojačali i povećali naše kapacitete te uspješnije rješavali slučajeve. Svjedoci smo da institucije, javne službe i inspekcije nedovoljno dobro rade svoj posao, uskraćuju informacije, obmanjuju javnost i uskraćuju građane osnovnih prava na čist i zdrav okoliš. Te iste institucije ne prepoznaju značaj našeg servisa i ne prihvaćaju nas kao partnere koji u krajnjoj liniji imaju jednak cilj: čist i zdrav okoliš, te razvijeno civilno društvo koje sudjeluje u svojoj zajednici. Stvarnost je takva da nas oni shvaćaju kao prijetnju

USPJEŠNO RIJEŠENI SLUČAJEVI

Evo primjera slučaja koji smo uspješno riješili i koji je primjer dobre suradnje i promptnog reagiranja nadležnih službi s jedne strane i naše efikasnosti s druge. Slučaj bespravne gradnje tik uz more u Općini Marčana, između uvale Jalinica i Rta Sočaj prijavio nam je zabrinuti građanin. Proslijedili smo prijavu Općini Marčana od koje smo doznali da se radi o neurbaniziranoj zoni i da je sigurno riječ o bespravnoj gradnji. Informacije je Općina proslijedila građevinskoj inspekciji u Pazinu koja je obišla lokaciju i obustavila bespravnu gradnju. Nakon brzog reagiranja građevinske inspekcije i izvršenog izlaska na uviđaj kako bi ustvrdila realnu situaciju, na obali pored zida je postavljena tabla na kojoj je naznačeno da je gradilište zatvoreno i da su svi građevinski radovi obustavljeni.

Ovaj slučaj otkriva jedan širi problem koji Općina Marčana ima sa bespravnom gradnjom, jer je postotak takve gradnje u Općini Marčana izuzetno velik, a po tom pitanju tek je nedavno pokrenuto sankcioniranje i saniranje takvih objekata. Neke su bespravno sagrađene kuće čak dobile i kućni broj! Dakle, uzimajući u obzir takvo stanje, nije čudno da se netko usudio izgraditi zid 15-ak metara uz more misleći da mu ionako nitko ništa ne može.

• bespravno sagrađen zid u Peruškima:
  

Još jedan slučaj izdvojiti ćemo kao pozitivan primjer efikasno rješenog slučaja: Prijavitelj iz Šijane (Pula) koji nas je kontaktirao, žalio nam se na buku i zagađenje zraka koji su proizlazili iz susjedove radione i dvorišta gdje je izvodio intenzivne radove (brušenje, štukanje, farbanje) na barkama. Posebnu pažnju obratio je odvijanju svih poslova na otvorenome, bez ikakvih filtera za pročišćavanje zraka i bez akustične izolacije. Iz telefonskog razgovora sa vlasnikom poduzeća za proizvodnju novih i popravak plastičnih brodova (barki) zaključila sam da istoimeni g. nije uopće upoznat u uvjete koje bi poduzeće kao što je njegovo trebalo zadovoljavati kako bi bilo u skladu sa zakonskim regulativama. Priznao je da radove poput brušenja i farbanja obavlja u dvorištu na otvorenome, iako sve ostale aktivnosti radi unutar prostorija radione. Upozorila sam ga da je dužan informirati se u obrtničkoj komori oko uvjeta koje mora zadovoljavati za takav tip aktivnosti, i da ćemo mu u protivnome biti prisiljeni podnijeti prijavu. Isto tako sam ga uputila da kontaktira poduzeće METIS, kako bi ga netko od odgovornih osoba mogao savjetovati i dati mu podrobnije informacije u vezi pravilnog odlaganja otpada iz njegove aktivnosti. Prihvatio je moj savjet i u međuvremenu (kao što sam od njega zatražila) zaustavio radove na otvorenome. Tako je vlasnik poduzeća proizvodnje brodova u vrlo kratkom roku sklopio ugovor sa pulskim “Metisom” kako bi pravilno zbrinuo otpad iz njegove proizvodnje.

U ovom slučaju dolazi do izražaja potreba za edukacijoma malih poduzetnika koji nisu upoznati sa zakonskim regulativama kao ni s mogućnostima koje mogu iskoristiti u svom poslavanju ne bi li zadovaljavali ekološke standarde. Zelena Istra se u jednom od svojih projekta posvetila rješavanju upravo tog problema nizom radionica za male poduzetnike ne bi li ih pravilno educirala. Putem Zelenog telefona osluškujemo puls, potrebe građana naše zajednice, a te informacije pomažu nam da osmislimo projekte kojima ćemo zadovoljiti njihove potrebe koje nam se čine prioritetnima i u skladu s ciljevima i misijom naše u

NERIJEŠENI SLUČAJEVI

Jedan od slučaja koji je na našem području veoma uobičajen, naročito za ljetnih dana, jest nezakonito zbrinjavanje sadržaja septičkih jama iz domaćinstava. Nažalost, turistički razvitak regije, a potom i domaćinstava doveo je taj opći problem na takvu razinu da je čak izmakao kontroli i nadležnih inspekcijskih službi. Tako se ljeti iz domaćinstava koja nisu spojena na gradsku kanalizacijsku infrastrukturu a u kojima je broj boravitelja daleko veći od kapaciteta izgrađenih, ili u nekim slučajevima čak i improviziranih septičkih jama sadržaj mora prazniti i do 2 puta tjedno. Problem kojega građani nisu nimalo svjesni jest da prilikom ispražnjavanja sadržaja septičkih jama na polja ili čak u nekim apsurdnim slučajevima na ulice čime direktno utječu na zdravlje svojih sugrađana mogućnošću širenja zaraze, a da ne govorimo o nepodnošljivim mirisima kojima im zagorčavaju život u ljetnim mjesecima. Revoltira nas nedovoljna angažiranost i nemotiviranost nadležnih inspekcijskih službi u nadgledavanju i sankcioniranju prekršitelja kojima svojom indiferentnošću pokazuju da je taj način zbrinjavanja fekalija prihvatljiv. Tako se svakoga ljeta iz godine u godinu gomilaju pozivi na naš Zeleni telefon vezani za takvu vrstu problema, no međutim, unatoč svim našim dosadašnjim naporima, još uvijek nije bilo nikakvih pomaka u pozitivnom smjeru koji bi mogli, ako ništa drugo, aludirati na bilo kakvo poboljšanje u tom pogledu.

Drugi tip problema kojim se sve češće susrećemo u posljednje vrijeme jest buka iz industrijskih postrojenja, čija su sjedišta aktivnosti prebliza naseljenim zonama. Tako je primjerice u općini Poreč, mjesto Žbandaj, prijavitelj još u veljači 2006. godine prijavio nepodnošljivu buku koju proizvodi obližnja tvornica , udaljenosti svega 20 m zračne linije od njegove obiteljske kuće. Buka je prisutna tokom cijele godine, 24 sata dnevno, no u ljetnim danima prilikom otvaranja prozora gotovo da i nije moguće komunicirati unutar kućnih zidova. Prijavitelj je nekolicinu puta kontaktirao nadležne Inspekcije, no ishod tih telefonskih razgovora nije nikada bio pozitivan. Zelena Istra se zauzela oko rješavanja tog slučaja, no međutim, unatoč nekolicini razgovora sa odgovornom osobom Sanitarne inspekcije u Poreču, od koje smo dobili informaciju da su upoznati o slučaju i da im je namjera izaći na teren, u biti nije postigla konačan rezultat, odnosno bitno smanjenje buke iz tvornice. Buka se sve više prepoznaje kao štetna imisija koja zagađuje okoliš pa je kao takvu građani sve češće prijavljuju. Iako je Zakon o zaštiti od buke vrlo jasan i konkretan on se u praksi ne poštuje u potpunosti. Na takvu lošu praksu u budućnosti želimo što više utjecati.

ZAKLJUČAK

I u 2006. godini Zeleni telefon je bio na usluzi građanima koji su nas prepoznali kao partnere u rješavanju problema vezanih uz zaštitu okoliša. Velikim trudom i angažmanom naših aktivista, samih građana i nekih javnih službi uspjeli smo i u ovoj godini doprinijeti očuvanju okoliša. Iako i dalje nailazimo na velike probleme koji se očituju nemotiviranošću, neadekvatnošću ljudi, koji rade u javnim službama, inspekcijama na lokalnoj ali i državnoj razini, smatramo da smo upravo našim neumornim angažmanom postigli neke pomake i da nas danas puno ozbiljnije shvaćaju. Da su te službe imalo inovativno nastrojene i da imaju bolju viziju onoga što žele raditi u budućnosti prepoznali bi servis Zelenog telefona kao jedan hvalevrijedan projekt čiji kontinuitet treba održati i podržati.

PRILOZI

prilozi skenirani novinski članci

-- IrenaBurba - 29 Nov 2007