You are here: Foswiki>Rojc Web>ZapisniciSastanaka>Zapisnik20092411 (16 Apr 2010, IrenaBurba)Edit Attach

-- IrenaBurba - 16 Apr 2010

SASTANAK RADNE GRUPE ZA KOORDINACIJU CENTRA GRADSKIH UDRUGA “ROJC“ PULA, Pula, 24.11.2009.

ZAPISNIK

Sjednica započela 13:40

Prisutni članovi koordinacije:

I. predstavnici CGU»Rojc» Dušica Radojčić – predsjednica udruge “Zelena Istra“, predsjednica Koordinacije Marko Grbac Knapić- predsjednik udruge “Armazonex“ II. Predstavnici grada Pule Valter Boljunčić – član Gradskog vijeća Vladimir Đurišić – djelatnik U.O za lokalnu samoupravu Minja Savović- djelatnica U.O za komunalni sustav i imovinu

Prisutan: (nije član Koordinacije) – Moris Žiković – voditelj CGU «Rojc»

Voditeljica otvara sjednicu i utvrđuje da je prisutno 5 od 6 članova/ica Koordinacije i da je prema Poslovniku o radu to dovoljan broj za valjan rad i odlučivanje. Predlaže M. Žikovića za zapisničara, što članovi/ce prihvaćaju. Žiković napominje da će se voditi tonski zapis koji će se kasnije prepisati. Obavještava prisutne da je planirano trajanje sjednice do 15:30. Podsjeća na predloženi dnevni red upućen članovima/cama internetom :

1. Castrumova Procjena poslovanja za 2009. - rasprava i zaključci 2. Castrumova Procjena potrebnih sredstava za Rojc u 2010. - rasprava i zaključci 3. Informacija o planiranim sredstvima za investicije u Rojc za 2010. godinu 4. Informacija o novom ugovoru Grada Pule s Castrumom za 2010. godinu 5. Projekt izgradnje parkirališta s južne i sjeverne strane Rojca - informacija o prijedlogu Grada Pule i Zaključcima Vijeća udruga iz Rojca 6. Prijedlog Izmjene Odluke o kućnom redu u objektu CGU "Rojc" (radno vrijeme za glazbene programe, informacija o novim zahtjevima) 7. Razno

Dodaje i da je tijekom jučerašnjeg dana primila i zahtjeve za nadopunom dnevnog reda . Zahtjevi za nadopunom su znatni i smatra da se u 2 sata nije moguće obraditi sve te teme. Predlaže dodatnu sjednicu Koordinaciju u najkraćem roku. Čita dodatne prijedloge za raspravu gđe. Savović :

1. Izrada kriterija za dodjelu prostora 2. Izrada kriterija za reviziju već dodijeljenih prostora 4. Postavljanje zelenih otoka Pula Herculanee 5. Pitanje sigurnosti i nadzor ulaska u zgradu za dane četvrtak, petak, subota 6. Način donošenja odluka Vijeća Rojca

Za točku. 4 navodi da se radi o operativnim poslovima za koje smatra da nije potrebno raspravljati na Koordinaciji; to je kao da se na Koordinaciji raspravlja o tome treba li zamijeniti neki prozor. Boljunčić predlaže da se informacija o postavljanju zelenih otoka dostavi članovima Koordinacije pod točkom 7. Razno, što prisutni prihvaćaju. Radojčić objašnjava , za predloženu nadopunu - točku 6. , da Koordinacija nema nikakvo pravo odlučivati o radu Vijeća Rojca, odnosno o načinu donošenja odluka. nakon kraće rasprave prisutni prihvaćaju da se ta točka promijeni u "Informacija o radu Vijeća udruga Rojca". Za predložene nadopune pod 1. i 2. Radojčić je već pismeno obavijestila gđu Savović o projektu s upravo tim ciljem koji je kandidiran na Natječaj nacionalne zaklade; odgovor se očekuje prije kraja godine. Boljunčić kaže da to ne sprječava da o tome raspravljamo na Koordinaciji i da je dužnost Koordinacije izraditi kriterije. Grbac Knapić smatra da Koordinacija za to nije kompetentna i da je bolje pričekati skori odgovor na aplikaciju projekta kojim je za izradu kriterija u planu angažman stručnjaka na tom polju kao i širokih konzultacija s rojčanima. Radojčić nadopunjava da se jedino na temelju tako širokih konzultacija s korisnicima Rojca mogu utvrditi realni problemi i stanje te stvoriti osjećaj kod korisnika da su sudjelovali u kreiranju kriterija što jedino može omogućiti djelotvornu primjenu odluka odnosno kriterija. Ponavlja da se u 2 planirana sata ne mogu obraditi sve predložene teme, s čim se Grbac Knapić slaže. Boljunčić predlaže da se danas odradi što se stigne, a da se ostatak odradi na sljedećoj sjednici u nekom kraćem roku. Prisutni to prihvaćaju, pa Radojčić rezimira novi dnevni red:

1. Castrumova Procjena poslovanja za 2009. - rasprava i zaključci 2. Castrumova Procjena potrebnih sredstava za Rojc u 2010. - rasprava i zaključci 3. Informacija o planiranim sredstvima za investicije u Rojc za 2010. godinu 4. Informacija o novom ugovoru Grada Pule s Castrumom za 2010. godinu 5. Projekt izgradnje parkirališta s južne i sjeverne strane Rojca - informacija o prijedlogu Grada Pule i Zaključcima Vijeća udruga iz Rojca 6. Prijedlog Izmjene Odluke o kućnom redu u objektu CGU "Rojc" (radno vrijeme za glazbene programe, informacija o novim zahtjevima) 7. Razno (rasprava o problemu prenošenja informacija ili zahtjeva za njima nadležnima u Gradu, te na koji način Koordinaciju učiniti vidljivijom u Gradu Puli, prijedlog g Žikovića da se pozove g. Gambin i objasni Koordinaciji postavljanje Carnetovog odašiljača na Rojc, informacija o postavljanju zelenog otoka Herculanee) 8. Izrada kriterija za dodjelu prostora 9. Izrada kriterija za reviziju već dodijeljenih prostora 10. Pitanje sigurnosti i nadzor ulaska u zgradu za dane četvrtak, petak, subota 11. Informacija o radu Vijeća Rojca

Ad 1) Castrumova procjena poslovanja za 2009.godinu Ad 2) Castrumova Procjena potrebnih sredstava za Rojc u 2010. - rasprava i zaključci Radojčić u uvodu podsjeća na ovlasti Koordinacije utvrđene Poslovnikom: (1) Koordinacija predlaže Plan tekućeg i investicijskog održavanja u Centru gradskih udruga „Rojc“ te prati njegovo izvršenje posebice u pogledu ostvarivanja plana, kvalitete radova i usluga te učinkovitoga i racionalnoga raspolaganja sredstvima namijenjenih objektu „Rojc“; (2) Koordinacija donosi dugoročni plan razvoja Centra gradskih udruga „Rojc“ u obliku strategije i/ili akcijskog plana, predlaže Gradu Puli godišnji Plan tekućeg i investicijskog održavanja u Centru gradskih udruga „Rojc“, odobrava mjesečne izvještaje upravitelja o provedenim poslovima i utrošenim sredstvima. Napominje kako je još uvijek skeptična glede provođenja odluka Koordinacije, ali se nada da će se konačno zaista i početi uzimati u obzir. Obavještava o svojim poteškoćama u razumijevanju Castrumove procjene poslovanja za 2009. godinu, Npr. iz te se procjene ne može jasno iščitati koliko su iznosile investicije u 2009. godini, u rezimeu na prvoj stranici nisu uopće navedene investicije. Pita prisutne zna li netko kako se odlučuje o investicijskim troškovima u Rojcu i da li je to stavka koja se odredi proizvoljno.

Žiković odgovara kako su investicije stavka koja se određuje gradskim proračunom. Radojčić pita koliki je iznos sredstava planiran za 2010. kako bi Koordinacija mogla odlučiti o tim ulaganjima. Nije nikada vidjela niti jedan dokument s odlukom o visini iznosa investicija. Smatra da bi taj dokument trebao postojati. Taj iznos ne postoji kao zasebna stavka ni u izvještajima ni u planovima Castruma, nego samo u popisu potrošenih sredstava Rojca u tekućoj godini. Kako se nešto može planirati, ako kao stavka nigdje ne postoji. Žiković objašnjava kako taj iznos ne može biti dio nekog dokumenta niti može biti poznat dok se ne donese proračun, pa stoga nema niti smisla raspravljati o investicijama bez konkretnih iznosa. Radojčić ponavlja razliku između troškova održavanja i investicija, da se troškovi održavanja uvijek pojavljuju u planu za sljedeće razdoblje, za razliku od investicija, kojih nigdje nije bilo ni u planu troškova za 2009., a neka su se sredstva za investicije ipak potrošila, što se vidi iz izvještaja za 2009. Imamo potrošen taj iznos i traži da joj netko protumači na temelju koje odluke su se ta sredstva potrošila. Žiković govori kako su sredstva predviđena za Rojc u proračunu podijeljena u dvije stavke, redovno održavanje i investicije.

Boljunčić čita analitiku investicija po stavkama, i utvrđuje njihov ukupan iznos od 276.325,36 kuna. Ukazuje i na činjenicu kako s time nije pokriven cjelokupan iznos potreban za radove na električnim instalacijama jer je za potrebe atesta svih prostora u Rojcu gradonačelnik izdvojio dodatna sredstva iz svoje rezerve te pita prisutne zna li netko koliko ona iznose. Žiković odgovara kako ne zna točan iznos, a pošto je on izdvojen iz rezerve gradonačelnika nije obuhvaćen Castrumovom analizom. Boljunčić naglašava da proračunska sredstva možda nisu bila dostatna za ove radove, pa je dio novaca izdvojen iz sredstava redovnog održavanja. Smatra da je za planiranje potrebno sačekati donošenje proračuna kako bi znali s kojim iznosima raspolažemo i ističe kako bi pri ovakvom planiranju investicije trebalo sagledati u dvije velike skupine. Prvu skupinu čine investicije na koje nas obvezuje zakon i oni podrazumijevaju sigurnost zgrade kao gromobrani, struja, antipanična rasvjeta, evakuacija. Drugu skupinu čine investicije kojima se podiže kvaliteta Rojca. Smatra kako bi se korisnici trebali izjasniti glede svojih želja, a nakon toga će se vidjeti koje se od tih želja može uvažiti, a koje ne. Nije realno očekivati da će se sve želje moći uvažiti jer bi tada proračun za Rojc trebao biti milijardu kuna. Radojčić pita može li se saznati koliki iznos Grad planira izdvojiti u proračunu za 2010. Ističe kako se čitanjem Castrumovog plana jako teško odvajaju investicije od redovnog održavanja. Investicije u elektroinstalacije iznose 276.325,36, a onda se kao zasebna stavka pod troškovima održavanja opet pojavljuje kao popravak elektroinstalacija u iznosu od 64.359,88, popravak vodovodne instalacije iznosi 11.333,80 kuna. Žiković napominje kako su stavke popravak elektroinstalacija i popravak vodovodne instalacije kao dio analitike zbirno prikazane u točki 13. direktni troškovi održavanja –razni, koji pored navedenih obuhvaćaju troškove materijala, troškove vanjskih izvođača radova. Radojčić kazuje da to nije bilo pitanje zašto se trošak izarade novih elektroinstalacija nalazi i pod "investicije" i pod "troškovi održavanja".

Boljunčić govori da je u struju utrošen cijeli investicijski dio, ali da se zbog dinamike izvođenja radova moralo koristit i druga sredstva. Žiković ponavlja kako veliki popravak elektroinstalacija čini dio direktnih troškova održavanja koji ukupno iznose 192.706,77 za prvih devet mjeseci, dakle ona ne čini dio investicija. Radojčić pita dali je onda samovoljno odlučeno da se to tako prikazuje. Boljunčić napominje da, ukoliko stvari gledamo na taj način, proračun ne bismo nikada ispunili do kraja, jer investicija je stavka koju ne možemo uvijek sasvim precizno predvidjeti godinu dana unaprijed. A ako postoji odstupanje od plana, mora se ići na rebalans, prema tome ne slaže se sa tvrdnjom da su to samovoljni zahvati. Predlaže da se u kontekstu investicija za 2010. ili sačeka donošenje proračuna ili da nekakvom kronologijom korisnici kažu koji su najbitniji zahvati zajedno sa u grubo predviđenim troškovima tih zahvata, pa će se nakon donošenja proračuna vidjeti hoće li se oni moći uvažiti. No, ako se bude trebalo birati između zahvata koje propisuju zakonske regulative i želja korisnika, morati će se prije ispuniti traženja zakonodavca. Grbac Knapić kazuje kako se na ranijim sastancima govorilo o takvim željama korisnika i smatra da ih treba uzeti u obzir jer su ljudi nezadovoljni. Tu se prije svega misli na higijenske uvjete i sanitarne čvorove. Smatra da bi bilo dobro prvo dobiti uvid u iznose s kojima se raspolaže, a da se nakon toga planira. Boljunčić smatra kako proračun za Rojc teško može biti veći od onoga u 2009. i kako će biti ubrzo donesen. Grbac Knapić iznosi kako je na jednoj od proteklih sjednica Koordinacije dobio podatak da su troškovi postavljanja brojila trebali iznositi 70.000,00 kuna, a kasnije su oni narasli na iznos od 140.000,00. Ne bi se smjelo ponoviti da troškovi tako porastu, a da se o tome Koordinaciju ne obavijesti. Boljunčić ističe kako je Rojc stara zgrada i kako upravo zbog toga postoji mogućnost poskupljenja cijene određenih zahvata. Smatra da je bolje da korisnici daju svoje prijedloge investicija prije donošenja proračuna, a time bi se udovoljilo i obvezama Koordinacije predviđenima čl.4. st.4. Poslovnika Koordinacije. Radojčić predlaže da se na prvom slijedećem sastanku Vijeća u dnevni red uvrsti točka prema kojoj bi se korisnici očitovali o svojim željama i potrebama. Boljunčić pita kada će to biti i savjetuje da bi bilo dobro da bude što prije. Radojčić prihvaća prijedlog Boljunčića i dodaje kako bi zaista trebalo voditi računa o onome što je ranije rekao Grbac Knapić. Dakle, ako se iznos troškova nekih radova poveća, Koordinacija treba o tome biti obaviještena. Čita dalje iz plana i ističe kako joj nije jasno kakva je to naknada upravitelju u iznosu od 109.800,00 kuna, iznos koji se ne poklapa sa iznosima drugih troškova.

Boljunčić temeljem izračuna dokazuje kako je upravo to iznos od 9.918,70 kn +PDV/mjesečno predviđen kao stavka upravljanje i računovodstveno financijski poslovi koja je upisana kao točka 3. u Castrumovom planu. Radojčić pita zašto sav prihod od mobilnih operatera ide Gradu, odnosno zašto Grad s time raspolaže. Boljunčić kazuje kako je normalno da taj prihod ide Gradu pošto je on vlasnik. Radojčić odgovara da prihod od HAK-a ide direktno Castrumu pa ju zanima logika tih odluka, zašto jedan prihod koji se stvara u Rojcu ide Gradu, a drugi Castrumu? Ističe kako su ugovori sa mobilnim operaterima zaključeni tek u 7. mjesecu (premda se Vijeće Rojca tome protivilo) i kako se na temelju toga ne može znati jesu li plaćali prije toga bilo kakvu naknadu. Grad je ugovore o najmu prostora na krovu sklopio samo s dva operatera dok s T-mobileom nije, pa cijele godine T-mobile nije platio ni kunu najma. Pita zašto ugovor s T-mobileom nije sklopljen. Žiković kazuje da se iznos investicija u cijelosti namiruje iz sredstava dobivenih od mobilnih operatera. Radojčić pita dali netko u Gradu provjerava Castrumove izvješatje i planove na način na koji tu ovom trenutku radi Koordinacija. Žiković ističe kako je Castrum dužan podnijeti obračun svog godišnjeg poslovanja Gradskom Vijeću, pa je jasno da se ljudi ovakvim izvještajima bave.

Đurišić govori kako u Gradu postoji odjel za financije i odsjek za reviziju. Boljunčić kazuje da je Castrum specifičan jer za razliku od ustanova on od Grada ne dobiva subvencije i samostalno djeluje na tržištu. No, svaki takav izvještaj prolazi svojevrsnu kontrolu. Prvo se izvješća kontroliraju u nadležnim Upravnim odjelima, kao primjerice u kulturi za ustanove u nadležnosti kulture. Dakle, svakako netko gleda izvješća, a i kasnije na Gradskom Vijeću se o tome raspravlja. Radojčić ističe vezano uz točku 2. dnevnog reda kako su korisnici više puta upozoravali na neracionalne troškove, pa ju iz tog razloga zanima da li je netko takav izvještaj provjerio.

Ad 3) Informacija o planiranim sredstvima za investicije u Rojc za 2010. godinu Radojčić ističe važnost pitanja satnica za 6 zaposlenih Castrumovih djelatnika u Rojcu i iznosi da je satnica za zaposlene 8.557,32 bruto mjesečno odnosno neto 5.039,27 kn. Satnica za voditelja je još veća i iznosi 9.984,12 bruto odnosno neto 5.737,20 kn s kriznim porezom uračunato. Na ukupni iznos plaća Grad Pula plaća i PDV u ukupnom godišnjem iznosu od gotovo 150.00,00 kuna . za taj bi se iznos PDV-a moga zaposliti još dva dodatna radnika. To je neracionalno. osim toga, iznosi koje Grad plaća Castrumu za plaće zaposlenih ne podudaraju se sa s njihovim stvarnim plaćama. Predlaže da se prilikom izrade novog plana troškova za Rojc u 2010. godini uzmu obrasci za plaće zaposlenih u Rojcu te da se na temelju njih utvrdi potreban iznos. Nadalje, pita zašto plaćamo za računovodstvo pretjerani iznos od 10.000,00 mjesečno kuna plus PDV. Žiković ističe kako 10.000,00 plus PDV nije samo trošak računovodstva već on uključuje trošak ureda direktora, i stvari kao terenski nalazi, ponude, očitavanje brojila i obračun struje razdijeljen za svih sto korisnika. Radojčić pita a što onda rade zaposleni u Rojcu poput Castrumonog voditelja u Rojcu ili stručnog suradnika U.o. za kulturu, također voditelj u Rojcu. Boljunčić govori kako stvari iako na prvi pogled djeluju skupe, valja sagledati i s druge strane. Kada bi uzeli druge cijene rada po satu i pomnožili sa osam tada bi ispalo da u svakom poduzeću radnik ima puno veću plaću od one koju realno prima. Ako zaposlimo šest ljudi, nećemo plaćati PDV nego ćemo plaćati plaće ali kroz cijenu rada obračunavaju se i zajedničke službe koje poduzeće mora imati podmirene, mora imati hladan pogon i ostale troškove. Dakle, firma ne može zaračunavati cijenu radnika samo kako bi mu isplatila plaću.

Diskutabilno je to da li je to previše ili premalo ali ako takvo što govorite onda se stavite u poziciju da ćete sada zaposliti šest ljudi. Zatim, pitanje bruto i neto plaće ovisi o dodacima, broju djece i drugim olakšicama pa ta razlika na ovakve iznose može biti do 1000,00 kuna Radojčić ističe kako je jedna stavka šest Castrumovih zaposlenika plus PDV, druga računovodstveni troškovi 10.000,00 plus PDV mjesečno i treća stavka, koju ne zaračunava Castrum, Žikovićeva plaća koju plaća Grad Pula. Imamo informaciju o tome koliki je stvarni osobni dohdak zaposlenih Castrumovih djelatnika, a taj se iznos ne poklapa s onim što castrum naplaćuje od Rojca (tj. od Grada Pule). Razliku Castrum uzme sebi. Zelena Istra, koja raspolaže proračunom gotovo identičnim kao Rojc, plaća računovođu 900,00 kuna mjesečno, a Castrum 10.000,00 kuna. Boljunčić ističe kako ne možemo imati angažiranog radnika i za njega plaćati samo cijenu njegovog rada bez ostalih troškova koji se tu podrazumijevaju. To što Radojčić govori može se tumačiti na način da se Castrumu kaže kako nam nisu potrebni i kako ćemo mi sada zaposliti šest ljudi, biti će na našoj platnoj listi, ali njihov trošak će biti veći od njihove nominalne plaće. Predlaže da se ovi troškovi uzmu u obzir prilikom sklapanja ugovora Grad-Castrum. Žiković napominje kako Castrum Gradu fakturira radne sate, a ne plaće. Svi oni sati koje radnici provedu na vanjskim intervencijama za treća lica se odbijaju od ukupnih sati u Rojcu i za njih se ne tereti račun Rojca. Ovu evidenciju vrši Angelo Tartichio (Castrum), a Moris Žiković(Grad Pula) je kontrolira, prema tome nebi trebalo biti dvojbi oko vjerodostojnosti ove evidencije. Radojčić ponavlja kako su radnici plaćeni za cijelu plaću jer mjesec ima 174 sata, i sva 174 sata su naplaćena Gradu za svakog radnika. Troškovi plaća u Rojcu čine čak 71% ukupnog proračuna Rojca. Žiković govori kako je materijal iz kojega Dušica čita plan, a ne godišnji obračun i uobičajeno je da se prilikom planiranja uzima najgora varijanta troškova. Značajno odstupanje od ovoga plana biti će broj radnih sati djelatnika Drage Prgometa, koji je prema uzorku za prvih devet mjeseci proveo prosječno 30 radnih sati mjesečno na teret Rojca i čime se cjelokupni iznos troškova radnika smanjuje za 104.535,91 kn u odnosu na plan. Radojčić ističe kako ne sumnja u točnost tog podatka, jedini podatak koji ona ima su dva dokumenta : plan potrošenih sredstava u 2009. i planirana sredstva za 2010. godinu i u oba se navodi puna plaća za 6 zaposlena radnika u Rojcu. Uvijek smo do sada isplaćivali njihove pune plaće. Nama bi više odgovaralo da se te ljude plaća za puno radno vrijeme, ali prema njihovim realnim platnim listama. Boljunčić ponavlja kako satnica koju naplaćuje poduzeće i ona koju dobiva radnik ne mogu biti iste. Trebalo bi analizirati ove troškove i obzirom na postojeću situaciju ići u racionalizaciju na način da se primjerice smanji broj ljudi ako se smatra da taj posao može obavljati manje djelatnika ili da se djelatnike Castruma koristi za obavljanje samo točno određenih poslova, isključivo po nalogu. Grbac Knapić govori kako se o ovoj temi raspravljalo na sjednici Koordinacije održanoj u petom mjesecu na kojoj je bila prisutna i gospođa iz Castruma zadužena za računovodstvo koja nije znala odgovoriti na ova pitanja, a kada se tada zamolilo da na njih odgovori Glumac, direktor Castruma, on je kazao kako nema namjeru Koordinaciji takve stvari tumačiti. Zbog toga se tada Koordinacija raspala. Ova su pitanja jako bitna jer bi mi trebali o tim financijama odlučivati. Pita ostale članove imaju li kakav prijedlog dodatne kontrole ovih ljudi. Isto tako ističe da kad bi se na troškovima računovodstva moglo uštedjeti tih 10.000,00 kuna mjesečno moglo dosta toga učiniti. Boljunčić bit problema vidi u tome što, kao, Castrum zaračunava troškove koji nisu realni. Pristup da Grad za ovo nije briga nikako ne stoji. Grbac Knapić ističe kako je gradonačelnik Boris Miletić ove godine bio gost u Rojcu, kako mu je postavljeno ovo pitanje i kako niti on nije imao rješenje. Na radnicima se može znatno uštedjeti, pita može li se iznaći bolji mehanizam kontrole i kako. Radojčić pita ima li pitanja vezanih za ostale stavke Castrumovog plana. Ističe kako joj nije jasno što su to "nepokriveni troškovi u 2009. godini." Žiković odgovara da su to dugovanja. Radojčić govori o stavci HAK koja u planu za 2010. iznosi 48.000,00 kao dugovanje a u planu za 2009. stoji kako je HAK platio 32.000,00 kn. Žiković odgovara da je Castrum tako planirao za slučaj neplaćanja jer su Ugovori bili van snage do 01. listopada 2009. Radojčić ističe da je bez obzira na to u 2009. plaćeno 32.000,00 kn. Žiković odgovara da je tada potrebno provjeriti postoje li za HAK tada nepodmirena dugovanja do 31.12.2008. Boljunčić moli prisutne da se suzdrže od tako detaljne analize jer u protivnom će sjednica trajati do 18.00. Predlaže da se ubuduće za takva pitanja treba raspitati prije sjednice kako bi ovdje došli sa odgovorima u smislu da se ide prema efikasnijem rješenju nekih pitanja. Žiković kazuje kako je to nepotrebno i otežava komunikaciju jer ako se radi o takvoj vrsti pitanja mora konzultirati Castrum, koji će tada dati nekakav odgovor za koji je upitno hoće li zadovoljiti Radojčić. Predlaže da Radojčić pripremi takva pitanja i da zajedno sa njim ode do gospođe Zlate Quaranta, šefice računovodstva Castruma, koja će utoliko izdvojiti potrebno vrijeme kako bi se napokon maknule sve nedoumice u ovome kontekstu.

Ad 4. Informacija o novom ugovoru Grada Pule s Castrumom za 2010. godinu Radojčić ponavlja svoje nezadovoljstvo dosadašnjim načinom sklapanja ugovora s Castrumom, kada Grad nije previše uzimao u obzir neke pretjerane Castrumove stavke. Pita tko je u Gradu ovlašten za sklapanje Ugovora s Castrumom. Boljunčić ističe kako vjeruje da je za to nadležan U.o. za kulturu. Radojčić ističe da je dobar primjer pružio U.o za komunalni sustav i imovinu, koji je korisnicima uputio dopis u kojemu traži da se korisnici očituju glede svojih želja vezanih za izgradnju sjevernog i južnog parkinga i dodaje da bi takvu praksu trebao uvesti i U.o. za kulturu. Pita prisutne koja je osoba nadležna za sklapanje Ugovora s Castrumom jer želi s tom osobom razgovarati. Žiković odgovara da je najbolje da razgovara s pročelnicom U.o i s dogradonačelnikom, Fabriziom Radinom. Boljunčić ističe kako to nije novost i da se zna da je pročelnica U.o za kulturu Klara Udovičić a Fabrizio Radin ima kulturu u svojoj ingerenciji. Dakle, ne vidi potrebu ovakvog pitanja. Smatra da nije potrebno da se stvari mistificiraju jer zbog toga i postoje upravni odjeli.

Zaključci u vezi s prve četiri točke dnevnog reda

a) Budući da Koordinacija ne može protumačiti neke dijelove Castrumove procjene poslovanja od siječnja do rujna 2009. godine, voditeljica Koordinacije će, u pratnji voditelja CGU Rojc, objašnjenja zatražiti direktno od Castruma.

b) Najkasnije u roku od 7 dana korisnici Rojca trebaju se izjasniti o prioritetnim investicijama u Rojcu za 2010. godinu i svoje zahtjeve uputiti nadležnima u Gradu Puli, te da se od Upravnog odjela za kulturu zatraži informacija o iznosu sredstava namijenjenih za investicije u Rojc u 2010. godini.

c) Članovi Koordinacije predložit će racionaliziranje troškova koje je predložio Castrum u Planu potrebnih sredstava za održavanje Rojca u 2010. godini

d) Predstavnici udruga Rojca iz Koordinacije zatražit će sastanak s osobama nadležnima za sklapanje novog ugovora o održavanju Rojca s Castrumom, na kojem će iznijeti svoje primjedbe na neke dosadašnje stavke tog ugovora.

Ad 5) Projekt izgradnje parkirališta s južne i sjeverne strane Rojca - informacija o prijedlogu Grada Pule i Zaključcima Vijeća udruga iz Rojca Radojčić dijeli prisutnima kopije dopisa koje je Vijeće Rojca uputilo Upravnom odjelu Grada Pule u vezi sa zaključcima o prijedlogu izgradnje parkirališta na sjevernoj i južnoj strani Rojca. Iznosi kako je s Grbac Knapićem bila na razgovoru u U.o za komunalni sustav i imovinu kod gospodina Ravnića, te kako su nakon tog sastanka primili i službeni poziv tog odjela da se korisnici očituju glede svojih želja vezanih uz okućnicu Rojca. Pokazuje članovima plan sjevernog parkinga. Obavještava o suglasnosti Vijeća Rojca s izgradnjom 88 parking mjesta na sjevernoj strani Rojca, iskazuje dvojbe Vijeća Rojca u pogledu namjere njegove naplate jer Grad time neće ostvariti cilj da se ljudi ne parkiraju na pločnike i zelene površine oko Rojca, ističe da će Vijeće Rojca tražiti od Grada za vrijeme javne rasprave o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Pule da se iz plana izbriše parkirna kuća predviđenu na platou ispred Rojca. Vijeće Rojca ne podržava ideju izgradnje poligona/igrališta za pse jer se to kosi sa sportskim aktivnostima koje se događaju na ovoj površini, jer bi takvi poligoni trebali biti na rubnim dijelovima grada i već postoje. Vijeće predlaže postavljanje rasvjete na platou južne strane Rojca. Boljunčić smatra da se bez obzira na naplatu problem parkinga u gradu neće na ovaj način riješiti. Radojčić govori kako bi se problem parkiranja u centru grada trebao riješiti tako da se izvan centra osigura dovoljno slobodnih parkirnih površina, da se u starogradskoj jezgri promet zabrani, a tamo gdje je dozvoljen naplaćuje parkiranje, te da se uvede učinkoviti sustav nadzora i sankcija. Predlaže da južni dio ne bude parking odnosno da kao slobodno parkiralište funkcionira jedino kada se tu ne dešavaju manifestacije, za što je potrebno maknuti HAK-ovu auto školu. U gradu postoji očit manjak javnih prostora. Neki javni prostori, poput južnog platoa Rojca, trebali bi biti oslobođeni obaveze stvaranja profita jer kao javno dobro/prostor imaju za zajedicu puno veću vrijednost nego kao parkiralište. Građani se mogu identificirati s gradom jedino kroz javne prostore, koji doprinose osjećaju zajedništva i građenju društvenog kapitala.

6. Prijedlog Izmjene Odluke o kućnom redu u objektu CGU "Rojc" (radno vrijeme za glazbene programe) Grbac Knapić ističe problem rada glazbenih grupa koje moraju u 21,00 završiti sa probama a uobičajeno je da se u to vrijeme još svira. Smatra da je takav kućni red primjeren za stambenu zgradu a ne za jedan centar kao što je Rojc. Na buku koja dolazi iz suterena se u glavnini slučajeva buni samo jedna udruga iz Rojca. Žiković ističe kako nije samo problem u korisnicima nego i u susjednim stanarima koji se žale na buku. Uglavnom se radi o svega nekoliko osoba. Boljunčić predlaže da se grupama dozvoli da rade dulje, ali da isto tako zvučna izolacija bude bolja. Radojčić pita da li su pritužbe o kojima govori Žiković vezane uz neke posebne manifestacije ili uz vježbe koje se svakodnevno održavaju do devet. Žiković odgovara da je i jedno i drugo slučaj. Navodi kako uopće nije sporno da se produlji vrijeme za glazbenike dokad god treba ukoliko je buka manjeg intenziteta i ukoliko se prozori zatvaraju. Ističe da je objektivno problem ljeti biti u malom prostoru bez da se otvaraju prozori. Postoji svega nekoliko prostora koji su problematični, prostor Mladih grada (prostor za vježbe glazbenika) bi trebalo bolje izolirati i osobit problem predstavljaju svi oni koji za takve potrebe koriste prostore na katu kao što su Gradska radionica, Art 052 i Istraakord. Podsjeća kako muzika na struju (pojačala, električni instrumenti) na katovima nije dopuštena. Savović pita tko će provjeriti imaju li svi izolaciju. Grbac Knapić pojašnjava kako je izolacija potrebna i zbog same kvalitete zvuka. Potvrđuje kako je vidio osobno da mnogi prostori imaju izolaciju. Predlaže da se kućni red produlji do 24,00 te da se napravi probno razdoblje pa ukoliko stvar ne bude funkcionirala da se vratimo na staro. Žiković pita na koji način da zaštitar reagira ukoliko ta buka bude većeg intenziteta i ako se ljudi toga ne budu pridržavali. Boljunčić predlaže da se takvima iskopča struja. Žiković ističe da bi bilo naj bolje da se radno vrijeme produlji do 23,00 jer do 24,00 je radno vrijeme Rojca i tada bi zgrada već trebala biti prazna. Ostali članovi se slažu.

Zaključak: Koordinacija je odlučila da se članak 6. stavak 1. Odluke o kućnom redu u objektu Centra gradskih udruga ˝Rojc˝ Pula, koji glasi "Radno vrijeme objekta za sve korisnike utvrđuje se u vremenu od 07 do 24 sata, a za glazbene grupe od 8 do 13 i od 17 do 21 sat." promijeni u "Radno vrijeme objekta za sve korisnike utvrđuje se u vremenu od 07 do 24 sata, a za glazbene grupe od 8 do 13 i od 17 do 23 sat."

U dvomjesečnom razdoblju, počevši od 1. prosinca 2009. godine, vršit će se nadzor (monitoring) nad poštivanjem Odluke o kućnom redu u vezi s radnim vremenom za glazbene grupe, za koji se zadužuju portiri i noćni čuvari. Bilježit će se svaka eventualna pritužba, datum i vrijeme, prijavitelj i na čiji je teret pritužba. Nakon isteka dvomjesečnog perioda nadzora, Koordinacija će ponovo razmotriti eventualno pristigle primjedbe.

Ad 7) Razno Radojčić obavještava da se zbog nedostatka vremena ostale točke dnevnog reda odgađaju za narednu sjednicu Koordinacije. Prema prethodnoj najavi, sjednici se pridružio Dejan Gambin, djelatnik Grada Pule (voditelj odsjeka za informatiku), kojemu prepušta riječ. Gambin iznosi kako je Carnetova mreža zajednički projekt Grada, Carneta i Udruge Pula Wireless kojemu je cilj izgradnja i širenje bežične mreže na području grada Pule kako bi se time na ovoj mreži korisnicima ponudilo što više sadržaja. Grad Pula bi zajedno s Carnetom na Rojcu htio postaviti bežičnu pristupnu točku. Ističe kako mreža ima zakonski regulirane propise zračenja na izlazu od 100mw dok recimo mobilni uređaj zrači sa 200-300 mw. Snaga odašiljanja eksponencijalno pada po udaljenosti od izvora, što znači da je već na 10m ta snaga odašiljanja zanemariva. Žiković pita što bi korisnici Rojca mogli dobiti time. Gambin odgovara da bi se time omogućio pristup internetu koji je sada besplatan svima koji se na signal budu mogli spojiti. Boljunčić pita hoće li se odašiljač spojiti putem optike. Gambin odgovara da će se ona spojiti bežičnim putem, ali da su i druge mogućnosti otvorene. Radojčić podržava prijedlog postavljanja odašiljača, ali moli da Gambin bude prisutan na narednoj sjednici Vijeća kako bi se ovaj projekt mogao predstaviti širem krugu korisnika i okolnim stanarima, koji će biti pozvani. Stanari Monte Zara su se žestoko protivili postavljanju antena mobilne telefonije tri operatera na krov Rojca i osnovali su inicijativu građana kako bi štitili svoje interese.

Zaključak: Članovi i članice Koordinacije podržavaju ideju postavljanja bežične pristupne točke internetu na krovu zgrade Rojca, ali tek nakon štose projekt predstavi korisnicima Rojca na sljedećoj sjednici Vijeća Rojca, na koju će biti pozvani i predstavnici inicijative građana koji se bore za uklanjanje antena mobilne telefonije s krova Rojca.

Članovi utvrđuju termin za narednu sjednicu Koordinacije u ponedjeljak 30.11.2009. s početkom u 12:00

Sjednica završila u 16:00

Zapisničar: Moris Žiković Voditeljica: Dušica Radojčić
Topic revision: r1 - 16 Apr 2010, IrenaBurba
This site is powered by FoswikiCopyright © by the contributing authors. All material on this collaboration platform is the property of the contributing authors.
Ideas, requests, problems regarding Foswiki? Send feedback