You are here: Foswiki>Rojc Web>ZapisniciSastanaka>Zapisnik20090712 (16 Apr 2010, IrenaBurba)Edit Attach

-- IrenaBurba - 16 Apr 2010

SASTANAK RADNE GRUPE ZA KOORDINACIJU CENTRA GRADSKIH UDRUGA “ROJC“ PULA

Pula, 08.12.2009.

ZAPISNIK

Sjednica započela 13,20

Prisutni članovi koordinacije:

I. predstavnici CGU »Rojc» Dušica Radojčić – predsjednica udruge “Zelena Istra“, voditeljica Koordinacije Marko Grbac Knapić- predsjednik udruge “Armazonex“ II. Predstavnici grada Pule Valter Boljunčić – član Gradskog vijeća Vladimir Đurišić – djelatnik U.O za lokalnu samoupravu Minja Savović- djelatnica U.O za komunalni sustav i imovinu

Prisutan: (nije član Koordinacije) – Moris Žiković – voditelj CGU «Rojc»

Voditeljica otvara sjednicu i utvrđuje da je prisutno 5 od 6 članova/ica Koordinacije i da je prema Poslovniku o radu to dovoljan broj za valjan rad i odlučivanje. Predlaže M. Žikovića za zapisničara, što članovi/ce prihvaćaju. Obavještava prisutne da je planirano trajanje sjednice do 15,20. Podsjeća da je, prema dogovoru, dnevni red usuglašen na temelju neodrađenih točaka prethodne sjednice održane 24. studenog:

1. Rasprava o temama iz nedovršene zadnje točke dnevnog reda prethodne sjednice (mogućnosti poboljšanja vidljivosti Koordinacije u Gradu Puli i nadležnostima za provedbu odluka Koordinacije, informacija o postavljanju zelenog otoka Herculanee) 2. Izrada kriterija za dodjelu prostora 3. Izrada kriterija za reviziju već dodijeljenih prostora 4. Pitanje sigurnosti i nadzor ulaska u zgradu za dane četvrtak, petak, subota 5. Informacija o radu Vijeća Rojca

Predlaže dodatnu točku razno, na kojoj bi članove Koordinacije obavijestili o poduzetim aktivnostima u vezi sa zaključcima prethodne sjednice Koordinacije, što prisutni prihvaćaju i nemaju dodatnih prijedloga, pa upotpunjeni dnevni red glasi:

1. Rasprava o temama iz nedovršene zadnje točke dnevnog reda prethodne sjednice (mogućnosti poboljšanja vidljivosti Koordinacije u Gradu Puli i nadležnostima za provedbu odluka Koordinacije, informacija o postavljanju zelenog otoka Herculanee) 2. Izrada kriterija za dodjelu prostora 3. Izrada kriterija za reviziju već dodijeljenih prostora 4. Pitanje sigurnosti i nadzor ulaska u zgradu za dane četvrtak, petak, subota 5. Informacija o radu Vijeća Rojca 6. Razno (Informacija o zaključcima Koordinacije sa sjednice održane 24.11.2009.)

AD 1. Rasprava o temama iz nedovršene zadnje točke dnevnog reda prethodne sjednice (mogućnosti poboljšanja vidljivosti Koordinacije u Gradu Puli i nadležnostima za provedbu odluka Koordinacije, informacija o postavljanju zelenog otoka Herculanee)

Radojčić govori o sastanku članova Koordinacije sa Tamarom Plec i Davorom Ravnićem (U.o. za komunalni sustav i imovinu), na kojem je saznala da predstavnici Grada ne znaju za postojanje i nadležnost Koordinacije Rojca. Smatra da je vjerojatno da ni mnogi drugi u Gradu ne znaju za postojanje i rad Koordinacije te, stoga, postavlja pitanje članovima i članicama Koordinacije o načinu da se taj nedostatak ispravi odnosno da se zaposlenici Grada Pule obavijeste o tome. Žiković predlaže da se sastavi dopis s osnovnim informacijama koje su vezane uz Koordinaciju i da se ona proslijedi djelatnicima i odjelima putem e-maila. Đurišić ističe kako neće biti jednostavno takvu informaciju proslijediti jer djelatnici Grada i odjeli obavljaju različite djelatnosti koje nisu vezane za Rojc. Radojčić pita dali Grad ima oglasnu ploču na koju bi se takve informacije mogle postaviti. Đurišić ističe kako svaki odjel ima oglasnu ploču i kako bi to bio dobar način prenošenja ove informacije. Grbac Knapić smatra kako bi to bilo dobro jer bi tada nadležni u Gradu mogli lakše stupiti u kontakt sa Koordinacijom za pitanja koja se tiču Rojca. Članovi Koordinacije donose odluku da se sastavi kratak dopis vezan uz djelovanje i ovlasti Koordinacije te da se on postavi na oglasne ploče Upravnih odjela te pošalje e-mailom svim gradskim odjelima.

Radojčić nastavlja kako su saznali na sastanku s predstavnicima U.o. za komunalni sustav i imovinu, te iz vlastitih izvora još jedan podatak od velikog značaja za Rojca, a tiče se izgradnje parkirališta na sjevernom i južnom djelu Rojca. Naime, Ministarstvo pravosuđa planira novu gruntovnicu, sjedište općinskog i županijskog državnog odvjetništva smjestiti u rekonstruirani bivši vojni objekt u Istarskoj ulici, koja je u neposrednoj blizini Rojca, a radovi rekonstrukcije bi trebali početi krajem 2010. To znači da će trebati znatan broj parkirnih dodatnih mjesta dok ih je planom rekonstrukcije predviđeno samo 44. Na dosadašnjem parkingu iza predviđena je nova izgradnja. Dakle, jedini slobodan je parking oko Rojca. Boljunčić ističe kako je za ishodovanje lokacijske dozvole potrebno obezbjediti adekvatan broj parkirnih mjesta po sili zakona.

Radojčić ukratko objašnjava prisutnima o planovima postavljanja tri spremnika za odvojeno sakupljanje otpada ispred zgrade Rojca. Žiković napominje kako je Grum iz Herculaneae savjetovao da se zeleni otok fizički odvoji od postojećih kontejnera radi boljeg efekta. Članovi i članice Koordinacije podržavaju inicijativu, ali smatraju da to nije tema za raspravu na sjednicama Koordinacije već dio uobičajenih poslova održavanja u Rojcu.

AD 2. Izrada kriterija za dodjelu prostora

Radojčić kazuje kako su kriteriji za dodjelu prostora ključno pitanje u Rojcu. Kako ne postoje kriteriji za dodjelu niti za eventualno oduzimanje prostora, javlja se nezadovoljstvo korisnika jer se svi tretiraju na isti način, a Grad ima također poteškoće jer mora odlučivati kome dati odnosno odlučiti tko zaslužuje prostor a tko ne. Nepostojanje kriterija dovelo je do toga da svatko koristi prostor onako kako smatra da može, nekima je prostor u Rojcu ograničenje jer imaju malo kvadrata na raspolaganju a neki imaju previše kvadrata obzirom na intenzitet aktivnosti. Smatra kako je ovaj problem prepoznat od strane udruga i kako se njegovom rješavanju mora pristupiti na drugačiji način. Kako bi se donijeli kriteriji potrebno je napraviti analizu postojećeg stanja, što je za članove Koordinacije previše veliki posao, a ova analiza i jest cilj projekta “Kreiranje sudioničkog modela upravljanja“, koji će se financirati iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Pojašnjava članovima kako će odgovor o financiranju ovoga projekta dobiti do kraja prosinca. Ističe kako bi projekt trebao započeti u siječnju, njime bi se prvo mapirala postojeća situacija putem intervjua s korisnicima, utvrdile bi se pojedinosti prakse korištenja, poteškoće u upravljanju Rojcem, nezadovoljstva i, eventualne, zlopupotrebe. Rezultat mapiranja stanja u Rojcu bi se i tiskao i podijelio svim korisnicima, a i putem javne rasprave o tome bi se upoznala javnost, zatim slijedi radionica putem koje bi predstavnici Grada i korisnici zajednički došli do potrebe za unaprjeđenjem stanja korištenja i upravljanja Rojcem. Uslijedilo bi definiranje tipologije prostora s obzirom na namjenu i bili bi definirani kriteriji za korištenje tih prostora. Kriteriji su polazna točka, a tek nakon toga može se ići u reviziju prostora. Svaki drugi način donošenja kriterija u kojega nisu uključeni korisnici ne bi bio djelotvoran jer ga korisnici ne bi shvatili kao svojeg. Boljunčić ističe kako je u konačnici za rješavanje ovoga problema potrebno konzultirati Grad. Nepostojanje kriterija dovelo je do situacije da različite udruge koriste prostore među kojima ima i profitabilnih, odnosno udruge u Rojcu obuhvaćaju čitav segment civilnog društva pa je jasno da donošenje kriterija nije lagan posao. Donošenje kriterija za dodjelu i reviziju obveza su Koordinacije, a zbog hitnosti bi bilo dobro da se krene u njihovo donošenje umjesto da se rješavanje problema prebaci na nekog drugog. Smatra da bi Vijeće trebalo usuglasiti potrebe korisnika glede prijedloga a putem kriterija, jednom kad se donesu, šansa za prostor trebala bi se dati drugim udrugama ukoliko ih neki od postojećih korisnika ne ispunjavaju. Grbac Knapić smatra kako on nije mjerodavan za donošenje kriterija jer nema kompletan uvid situacije u Rojcu, pa je zato neophodno prvo snimiti postojeću situaciju kako bi se moglo pristupiti donošenju kriterija. Donošenje kriterija bez prethodne analize bio bi još jedan korak unatrag. Teško je donijeti kriterije ako ne poznajemo svoje susjede. Boljunčić smatra kako je nepoznavanje korisnika i svojevrstan plus jer se tada izbjegava favoriziranje. Radojčić kazuje kako Koordinacija za ovakvo što nije dovoljno educirana, a s druge strane projekt sudioničkog modela uključuje vrsne stručnjake s ovoga područja, Teodora Celakoskog i Eminu Višnić. Tumači članovima Koordinacije iskustvo Teodora i Emine u osnivanju Zagrebačkog Centra za nezavisnu kulturu i mlade. Boljunčić ističe kako će model, bez obzira na to kakav jest, izazvati negodovanje kod onih korisnika koji će biti maknuti iz Rojca, a imat će podršku onih kojima se bude pogodovalo. Smatra kako je dobro da se o tome pita korisnike i ističe kako bi bilo od velikog značaja da se u provođenje projekta sudioničkog modela uključi i lokalne stručnjake koji bolje poznaju ovu sredinu. Radojčić govori kako se udruge prema zakonu smiju baviti komercijlanim djelatnostima kojima ostvaruju dobit, ali dobit ne smiju dijeliti nego ju koristiti za unaprjeđenje djelatnosti za koju su registrirane. Tako da u Rojcu nema profitabilnih udruga, sve su neprofitabilne, ali se razlika odnosi na udruge koje se bave općim dobrom i udruge koje štite i bave se interesima svojih članova. Te udruge ne bi smjele biti tretirane na isti način. Boljunčić ističe kako je relativno jednostavno odrediti takvu razliku, u smislu da onaj koji radi komercijalno mora nešto platiti. Problem vidi u tome što postoje udruge iz istih djelatnosti od kojih su neke smještene u Rojcu, a druge nisu pa su prisiljene plaćati prostor. Radojčić napominje i problem nekih udruga kojima je, kada su ušle u Rojc,potpisale ugovor o besplatnom korištenju prostora. Udruge su pod tim uvjetima uložile velika sredstva u obnovu prostora. Nakon toga Grad mijenja uvjete ugovora i nalaže im plaćanje najama prostora prema nekim koeficijentima. Da su te udruge u početku znale da će plaćati najam, možda ne bi bile potpisale ugovor i obnovile prostor za koje im se ulaganje uopće ne priznaje. Dakle, situacija nije jednostavna. Grbac Knapić ističe kako se situacija još jednom promijenila zadnjim Ugovorom, prema kojemu udruge plaćaju struju. Boljunčić ističe kako je plaćanjem struje ipak prestao obračun prema koeficijentima, što je pozitivno. Ako je netko u prostor uložio znatna materijalna sredstva tada postoji određen problem, ali samo ako mu se otkazuje prostor. Trebalo bi postaviti pitanje zašto su neke udruge u Rojcu i ne plaćaju prostor, a druge, izvan Rojca, prisiljene su plaćati najam. Slaže se da Koordinacija može pričekati predložen način donošenja kriterija, ali ističe kako vremena nema puno. Radojčić smatra da je uputno pričekati analizu postojećeg stanja kako bi se čulo mišljenje i onih koji ne dolaze na sjednice Vijeća. Navodi primjer dodjele desetak prostora, ateljea, HDLU-Istre u trenutku kada je za Rojc nadležan U.o. za kulturu. Grbac Knapić ističe kako postoje prostori koji nisu dani na korištenje udrugama jer su oni predviđeni za izgradnju hostela. Mnogi korisnici se ne slažu s time jer se namjena Hostela kosi sa namjenom korištenja prostora u Rojcu. Đurišić ističe kako je donošenje kriterija zaista složena problematika, osobito ako se uzme u obzir da ona povlači za sobom rješavanje neriješenih situacija iz prošlosti. Ugovorom koji je sada na snazi ovakve stvari nisu izričito definirane. Udruga koja naplaćuje članarinu od 30 kn godišnje i ona koja naplaćuje 200 ili više kuna mjesečno ne rade na istom principu. Teško je donijeti kriterije koji će biti dobri za svih sto, tako različitih udruga. Za donošenje kriterija bilo bi dobro konzultirati i korisnike i Grad. Radojčić govori kako bi se u analizu uključilo korisnike, Grad, susjede i sve one koji su u interakciji sa Rojcem. Udruge sukladno zakonu mogu stvarati dobiti i biti u sustavu PDV-a, jedina razlika između njih i firmi jest ta što udruge ne smiju dijeliti dobit. Prema tome, ne može se za sportske udruge reći kako ne funkcioniraju kao udruge. Grbac Knapić ističe kako bi se kada govorimo o sportskim udrugama njih možda trebalo podijeliti na one koje se bave rekreacijom i na klubove. Oni koji naplaćuju tretmane kao saunu, masažu i ostalo nisu isto što i sportski klubovi. Boljunčić zaključuje kako je izrada kriterija za dodjelu i kasnije za reviziju jako bitna i predlaže da se sačeka odgovor Nacionalne zaklade do kraja prosinca. Članovi i članice Koordinacije usvajaju zaključak da se pričeka odgovor Nacionalne zaklade o financiranju projekta "Edukacija i razvoj modela su-dioničkog javno-civilnog upravljanja društvenim centrom Rojc", u sklopu kojeg će biti izrađeni kriteriji za dodjelu i korištemje prostora u Rojcu.

AD 3. Izrada kriterija za reviziju već dodijeljenih prostora Članovi i članice Koordinacije suglasni su da se revizija ne može provesti prije izrade kriterija za dodjelu i korištenje prostora.

AD 4. Pitanje sigurnosti i nadzor ulaska u zgradu za dane četvrtak, petak, subota

Radojčić pita koji su problemi vezani uz ovu točku. Žiković odgovara kako je zaprimljeno mnogo pritužbi korisnika vezanih uz dane četvrtak, petak, subotu u večernjem terminu kada se u hodnicima Rojca okupljaju ljudi koji nisu članovi udruga niti su posjetitelji manifestacija u Rojcu, što kod korisnika stvara određenu nesigurnost. Ističe da je nakon brojnih sastanaka sa Boljunom pronađen optimalan modus čuvanja objekta, ali taj posao obavljaju u navedenim danima dva čovjeka, a zgrada ima gotovo 17.000 kvadrata plus skoro duplo okućnice. Grbac Knapić smatra kako zaštitarska služba uspješno funkcionira. Radojčić pita koja je učestalost pritužbi. Žiković kazuje kako se taj intenzitet smanjio kroz protekli mjesec pa je teško biti sasvim precizan. Boljunčić predlaže da zaštitari evidentiraju one koji predstavljaju potencijalnu opasnost i da se takvim ljudima zabrani ulazak u Rojc. Radojčić smatra kako u Rojcu postoje iznimne situacije, ali kako se one ne bi smjele tumačiti kao pravilo. Predlaže da se četvrtkom, petkom i subotom radi lakšeg nadzora od 21-24 pusti otvoren samo glavni ulaz u Rojc, a da se svi ostali ulazi zaključaju. Članovi i članice Koordinacije usvajaju zaključak da se četvrtkom, petkom i subotom radi lakšeg nadzora od 21 do 24 sata ostavi otvoren samo glavni ulaz u Rojc, a da se svi ostali ulazi zaključaju.

AD 5. Informacija o radu Vijeća Rojca

Radojčić tumači članovima kako se Vijeće sastaje svaka tri mjeseca. Dijeli ostalima primjerak Pravilnika o radu Vijeća. Govori kako članovi udruga koji žele prisustvovati sjednicama moraju donijeti pisanu potvrdu, dnevni red se prosljeđuje na mailing listu, Irena Boljunčić je predsjednica. Ističe kako Vijeće broji 70 članova prema posljednjem popisu. Žiković govori kako ima primjerak ovoga popisa, ali kako u njemu postoje greške i kako bi ga trebalo ponovno izraditi. Radojčić uvažava prijedlog, te napominje kako odluke Vijeće donosi natpolovičnom većinom prisutnih. Ističe kako će na slijedećoj sjednici biti predložene neke izmjene pravilnika. Boljunčić ističe da Rojc, ukoliko se želi organizirati, mora sastancima Vijeća obuhvaćati više od dvadeset udruga jer je to samo dvadesetak posto od ukupnog broja korisnika. Postavlja se pitanje legitimiteta ovakvog donošenja odluka. Pita se zašto je to tako i tko bi ako ne Vijeće trebao o tome voditi računa. Radojčić odgovara da je stvar u procesu konsolidiranja, a da je u planu osnivanje formalnog Saveza udruga. Nedostatak interesa kod rojčana za sudjelovanje u radu Vijeća objašmnjava i činjenicom da odluke Vijeća do sada Grad nije poštivao ni uzimao u obzir, pa su oni koji su na početku sudjelovali u radu Vijeća u međuvremenu odustali jer smatraju to gubljenjem vremena. Interes rojčana za sudjelovanje u radu Vijeća mijenjat će se proporcionalnuo uvažavanju Grada Pule njegovih odluka. Ako rojčani budu shvatili da je sudjelovanje u radu Vijeća način da ostvare svoje interese, naravno da će u sve većem broju sudjelovati u njegovom radu. Osim toga, budući da dobar dio udruga još nije ušao u svoje prostore na sjevernom krilu, tako ni ne postoji kontakt s njima, niti one vjerojatno znaju za postojanje Vijeća. Korisnici nemaju obvezu sudjelovanja u Vijeću, a mnogi ne žele ništa osim prostora, pa im sudjelovanje u radu Vijeća uopće nije interesantno. Boljunčić ističe da Vijeće mora obuhvatiti najmanje polovicu korisnika koji će prisustvovati sjednicama. Radojčić smatra kako će se ljudi sami više angažirati kada vide rezultate. Grbac Knapić govori da su neki stari članovi vijeća Rojca odustali od dolaska na sastanke Vijeća jer nisu vidjeli nikakav odjek odluka Vijeća od strane vlasti, a s druge strane ima i novih clanova vijeca iz sjevernog krila . Radojčić govori kako je cilj da Rojc ne bude skladište udruga nego društveni Centar. Boljunčić ističe kako nema naročitog smisla tijelo u kojemu je aktivna svaka peta udruga. Predlaže da se izvidi mogućnost da se unutar Vijeća reguliraju članstvo i način donošenja oduka. Grbac Knapić govori da Vijece Rojca funcionira bolje nego ikada i treba vremena da se udruge uključe u rad Vijeća.

AD 6. Razno (Informacija o zaključcima Koordinacije sa sjednice održane 24.11.2009.)

Zbog zaključenja sjednice ostaje neobrađena i prenosi se na dnevni red slijedeće sjednice Koordinacije.

Sjednica završila u 15,20

Zapisničar: Moris Žiković Voditeljica: Dušica Radojčić
Topic revision: r1 - 16 Apr 2010, IrenaBurba
This site is powered by FoswikiCopyright © by the contributing authors. All material on this collaboration platform is the property of the contributing authors.
Ideas, requests, problems regarding Foswiki? Send feedback